RADIO

Gendana n’Igihe Radio - Live
Gendana n’Igihe Radio
LIVE

Lesson plan

Lesson Plan · Fiche de leçon · Igenamigambi · Mpango wa Somo
📚 Lesson Plan

Fill in the form from School Name to References then click Auto Fill All.

Generating…
🏫 School Information
📅 Lesson Details
📋 Lesson Description
🎯 Lesson Development
Stage & Duration Teacher Activities Learner Activities Generic Competences & Cross-cutting Issues
Introduction
Development
Conclusion

06 mai 2026

Amakuru yo guhagarika intambara ya Iran burundu yahanantuye ibiciro bya peteroli

 


Ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli byahanantutse bitewe n’amakuru y’uko Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Iran bigiye kugirana amasezerano yo guhagarika intambara yari imaze amezi abiri arenga.

Akagunguru k’ibikomoka kuri peteroli bidatunganyije kageze kuri 97$ kavuye ku 108$ kariho mu gitondo cy’uyu munsi.

Ni ibiciro byakomeje guhindagurika muri iyi minsi y’intambara.

Amerika na Israel bikimara kugaba ibitero kuri Iran ku wa 28 Gashyantare 206, mu minsi mike yakurikiyeho Iran na yo yahise yihorera mu buryo butandukanye burimo no gufunga umuyoboro wa Hormuz unyuzwamo 20% by’ibikomoka kuri peteroli bikoreshwa mu Isi hose.

Ibi byatumye ibikomoka kuri peteroli bihenda, bigahindagurika bijyanye n’uko umwuka wabaga wifashe hagati ya Iran na Amerika. Iyo hatangazwaga agahenge byaragabanyukaga, impande zombi zakongera kutumvika bikazamuka.

Nk’ubu ku wa 30 Mata 2026, igiciro cy’akagunguru k’ibikomoka kuri peteroli cyazamutseho 7%, kirenga 126$, biba ubwa mbere bibayeho kuva mu 2022 ubwo intambara y’u Burusiya na Ukraine yatangiraga.

Iki giciro cyazamutse nyuma y’uko igisirikare cya Amerika gitangaje ko kiganiriza Perezida Donald Trump ku ngamba nshya zishobora gufatirwa Iran nyuma yo kwinangira ikanga gufungura inzira ya Hormuz.

Kumanuka kw’ibi biciro bije nyuma y’uko hagiye hanze amakuru y’uko Amerika ishaka guhagarika intambara.

Axios yanditse ko Amerika yateguye umushinga ukubiye mu nyandiko y’ipaji imwe ndetse Amerika ishaka no kuganira na Iran ku bijyanye no gukora intwaro kirimbuzi.

Nyuma umuvugizi wa Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga wa Iran na we yemeje ko umushinga wa Amerika wo guhagarika intambara bagiye kuwigaho.

Icyakora Perezida Donald Trump yatangaje ko Iran nizarira Amerika izayirasaho ku buryo buruta ubuheruka.

Nubwo ibiciro byagabanyutse, biracyari hejuru cyane y’uko byari bihagaze intambara ya Iran itaratangira, ubwo akagunguru kamwe k’ibikomoka kuri peteroli kari munsi ya 70$.

Amasezerano byitezwe ko azashyirwaho umukono arimo kugaragaza ko intambara yahagaritswe no gutangira iminsi 30 yo kuganira ku gufungura Hormuz, kugabanya gahunda y’intwaro za kirimbuzi ya Iran no kuba Amerika yakuraho ibihano yafatiye Iran.

Amerika yiteze igisubizo cya Iran ku ngingo zitandukanye bitarenze mu masaha 48.

26 avril 2026

Amerika yemeje ko igitero cyagabwe cyari kigamije kwica abarimo Trump

 

Minisitiri w’Ubutabera muri Amerika, Todd Blanche yatangaje ko igitero cyagabwe muri hoteli Perezida Trump yasangiriragamo n’abanyamakuru cyari kigamije guhitana abayobozi ba Amerika barimo na Perezida ubwe.

Iki gitero cyagabwe mu ijoro ryo ku wa 25 Mata 2025, muri Washington Hilton hotel. Umugabo w’imyaka 31 yinjiye afite imbunda nyinshi n’ibyuma atangira kurasa, isasu rifata umwe mu bashinzwe umutekano ariko muikoti ridatoborwa n’amasasu.

Uyu mugabo yahise atabwa muri yombi. Muri uyu musangiro hari harimo Perezida Trump n’umugore we Melania Trump.

Minisitiri w’Ubutabera w’Agateganyo, Todd Blanche yabwiye NBC News ko uwagabye igitero yashakaga kwica abayobozi ba Amerika.

Ati”Birigaragaza ko yabikoze, yari yashyize mu gipimo abayobozi bakuru bari mu butegetsi harimo na Perezida.”

Uyu mugabo azagezwa mu rukiko ku wa Mbere akurikiranweho ibyaha birimo gushaka kwica ushinzwe umutekano wa Amerika.

Trump na we yahamije ko ari we igitero cyari kigambiriye guhitana ariko ushinzwe umutekano wafashwe n’isasu agatabarwa n’ikoti ridatoborwa n’amasasu yari yambaye.

Urwego rushinzwe kurinda abayobozi ba Amerika rwemeje ko uwarashwe n’umugizi wa nabi yavuye mu bitaro ameze neza.

10 avril 2026

Rwanda:Amashusho ya ‘satellite’ yagaragaje u Rwanda mu bihugu birangwamo urumuri mu ijoro ku Isi

 

Abashakashatsi bo muri Kaminuza ya Connecticut muri Amerika, bakoze isesengura ry’amashusho ya satellite bitegereza uko ikarita y’Isi igenda ihinduka mu masaha y’ijoro. Icyo babonye ni uko u Rwanda ari kimwe mu bihugu bimaze imyaka myinshi bihinduka ku buryo mu ijoro haboneka urumuri umwaka ku wundi bitewe n’ubwiyongere bw’amashanyarazi.

Urumuri ku Isi rukomeje kugaragara mu bihugu byo munsi y’ubutayu bwa Sahara, mu Majyepfo ya Aziya ariko mu gice gishyira Uburasirazuba, ariko mu bihugu by’u Burayi, ho umwijima uba ari mwinshi kubera ibikorwa byo guhangira amashanyarazi.

Ubushakashatsi bwakozwe hagati y’umwaka wa 2014 na 2022. Satellites zaje kubona ko umwaka ku wundi, u Rwanda rugenda rugira urumuri rwinshi mu ijoro.

Urwo rumuri ngo rushingiye ahanini ku bwiyongere bw’amashanyarazi mu gihugu. Ruterwa ahanini n’amatara ari ku mihanda mu Mujyi wa Kigali ndetse no kuba hari imirasire y’izuba mu bice by’icyaro.

Mu Rwanda, amatara ari ku muhanda ari ku bilometero 2185 naho ingo zifite amashanyarazi zigeze kuri 84,6 Frw.

Mu kugenzura izi mpinduka, abahanga bagenzuye amashusho arenga miliyoni yagiye afatwa buri munsi, yasesenguwe na NASA.

Ubundi bushakashatsi mpuzamahanga bwakozwe mu myaka yabanje, bwagenderaga ku mafoto ya satellite yafatwaga nibura buri mwaka cyangwa se buri kwezi.

Mu bihugu byagaragayemo urumuri cyane muri Afurika harimo Somalia, u Burundi. Bikurikirwa n’ibindi birimo Ghana, Guinea n’u Rwanda. Ntibivuze ko Somalia aricyo gihugu gifite urumuri rwinshi, ahubwo gifite urumuri ugereranyije n’umwijima mwinshi cyari gifite.

Ibihugu biri kuzamo umwijima cyane muri iki gihe birimo Liban, Ukraine, Yemen na Afghanistan, aho umwijima wiyongereye kubera intambara. Ibi ni kimwe n’ibindi bihugu nka Haiti na Venezuela.

10 mars 2026

Rwanda :RIB yahakanye ko yahamagaje G Tuff kubera ‘indirimbo ye y’ibishegu


 Urwego rw’Igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB), rwahakanye amakuru ko rwahamagaje G Tuff kubera indirimbo aherutse gukora imaze iminsi irikoroza ku mbuga nkoranyambaga, kubera amagambo ayirimo benshi bemeza ko ari ibishegu.

Ku mbuga nkoranyambaga hari hamaze iminsi hacicikana amakuru ko RIB yahamagaje uyu musore ngo abazwe kuri iyi ndirimbo ye itavugwaho rumwe.


Mu kiganiro n’abanyamakuru cyabaye kuri uyu wa Kabiri, Umuvugizi wa RIB, Dr. Murangira B.Thierry yavuze ko batigeze bahamagaza G Tuff ndetse ko n’iby’indirimbo ye batarabyitaho.


Ati “Uwo uvuze ntabwo turamwitaho pe, ntabwo turamuhamagaza mu Rwego rw’Ubugenzacyaha, indirimbo uvuze njye ubwanjye sindayitaho, ni indirimbo ivuga iki irimo ibiki?”


Dr. Murangira yavuze ko inshuro nyinshi ikintu bitaho cyane ari abaturage, kuko uwakoze indirimbo we yatanze icyo afite.


Ati “Burya umuntu atanga icyo afite, uriya we yabahaye icyo afite. Ikibazo ni abacyakiriye bo bakiriye ibiki?”


Yakomeje agaragaza ko akaga gakomeye mu Isi y’imbuga nkoranyambaga atari umuntu wasangije abamukurikira ibintu bitari byiza, ahubwo ari abantu bashima, bagashimagiza ibyo bintu.


Ku rundi ruhande, Dr. Murangira yavuze ko ikibazo cy’abakora ibihangano nk’ibyo ndetse n’ababyamamaza kiri buze kwigwaho nta gutoranya.


Ati “Abo nabo bafite uruhande rwabo ruza kwigwaho kandi nta gutoranya, abo bose biraza kwigwaho bisuzumwe kuko ibyo navuze sosiyete nyarwanda ikwiye kubaho mu mudendezo.”


Dr. Murangira yongeyeho ko uwakoze igihangano nk’iki akabona adakurikiranywe adakwiye gushyekerwa ngo yumve ko abantu bashimye ibyo akora.


Aha yifashishije umugani w’Ikinyarwanda ugira uti ‘agashyekero kayirazamo’ bishatse kuvuga ngo agashyekero karaza inkware mu mutego.

06 mars 2026

Rwanda:U Rwanda rugiye gucyura Abanyarwanda bari muri UAE na Bahrain bashaka guhunga intambara

 

Ambasade y’u Rwanda muri Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE) yatangaje ko Abanyarwanda bari muri iki gihugu na Bahrain bifuza gutaha bitewe n’intambara yo mu Burasirazuba bwo Hagati, bagiye gufashwa.

Kuri uyu wa 6 Werurwe 2026, iyi Ambasade yasobanuye ko iri gukorana na sosiyete ya RwandAir n’izindi nzego bireba kugira ngo Abanyarwanda baba muri ibi bihugu bacyurwe.

Yagize ati "Ambasade irabamenyesha ko iri gukorana na sosiyete y’igihugu, RwandAir, n’inzego bireba mu gutegura ingendo zibacyura. Abanyarwanda bose bifuza gucyurwa barasabwa kwiyandikisha kuri Ambasade vuba bishoboka."

Ambasade y’u Rwanda yasobanuye ko kugeza ubu, nta Munyarwanda uragirira ikibazo muri iyi ntambara, kandi ko ihora yiteguye guha abenegihugu ubufasha bwose bakeneye.

Iyi ntambara yatangijwe na Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Israel tariki ya 28 Gashyantare 2026, ubwo byatangiraga kugaba ibitero by’indege na misile i Tehran. Umutwe w’ingabo zidasanzwe za Iran, IRGC, na wo watangiye gusubiza guhera uwo munsi.

Iran iri kurasa muri Israel no mu bindi bihugu byo mu Burasirazuba bwo Hagati birimo ibigo bya gisirikare bya Amerika birimo UAE, Arabie Saoudite, Qatar, Iraq, Koweit, Bahrain na Syria, ifite intego yo kubisenya burundu.

Amerika n’ibi bihugu biri kwifatanya mu gupfubya misile za Iran no guhanura drones zayo byifashishije ubwirinzi buhambaye nka Patriot na THAAD, abaturage babyo bagasabwa kujya mu bwihisho bwizewe mu rwego rwo kwirinda kuhaburira ubuzima.

Ibihugu byo mu Burasirazuba bwo Hagati bikorana na Amerika biri gushinja Iran ko ibitero byayo biri kurenga ibikorwaremezo bya gisirikare, bikangiza ibikorwaremezo bya gisivili birimo ibibuga by’indege, amahoteli n’inganda zitunganya peteroli na gaz.

Nta cyizere cy’uko Uburasirazuba bwo Hagati buzabona agahenge vuba kuko Amerika na Israel byarahiriye gukomeza kurasa muri Iran kugeza bisenye burundu ibikorwaremezo by’ingufu za nucléaire, misile ziraswa mu ntera ndende n’inganda zazo.

Umuryango Red Crescent utabara imbabare watangaje ko kugeza kuri uyu wa 6 Werurwe, ibitero bya Amerika na Israel muri Iran bimaze gutwara ubuzima bw’abantu 1332. Imibare yo ku wa 3 Werurwe igaragaza ko abapfiriye mu bindi bihugu byagizweho ingaruka n’iyi ntambara barenga 80.

Mu bapfiriye muri iyi ntambara hatarimo abo muri Iran, higanjemo abo muri Liban, aho Israel ikomeje kugaba ibitero ku birindiro by’umutwe witwaje intwaro wa Hezbollah ukorerayo.

05 mars 2026

Rwanda:Serivisi za Ambasade y’u Rwanda muri Qatar zimuriwe ‘online’ kubera ibitero bya Iran


 Ambasade y’u Rwanda muri Qatar yatangaje ko serivisi yari isanzwe itanga zimuriwe mu buryo bw’ikoranabuhanga (online) kubera ibibazo by’umutekano muke bimaze iminsi.

Ni icyemezo iyi ambasade yatangaje binyuze mu itangazo yashyize hanze ku wa 4 Werurwe 2026.

Muri iri tangazo, Ambasade y’u Rwanda muri Qatar yavuze ko “kubera uko ibibazo by’umutekano byifashe muri iyi minsi, Ambasade y’u Rwanda i Doha iri gukora mu buryo bw’ikoranabuhanga (online).”

Yakomeje ivuga ko nubwo bimeze gutyo izakomeza gufasha abayikeneye bose.

Ambasade y’u Rwanda i Doha ifashe iki cyemezo mu gihe Iran ikomeje kugaba ibitero kuri Qatar, iyiziza ko icumbikiye ibirindiro by’igisirikare cya Amerika.

Ni umwuka mubi wakuruwe n’ibitero Amerika na Israel byatangiye kugaba kuri Iran ku wa 28 Gashyantare 2026.

Mu kwihorera Iran na yo yatangiye kurasa ibihugu byo mu Burasirazuba bwo Hagati bikorana na Amerika birimo na Qatar.

Kubera ibi bitero bya Iran, ibigo bitandukanye byo muri Qatar birimo na Sosiyete ikora ingendo zo mu kirere ya Qatar Airways byabaye bihagaritse imirimo.

03 mars 2026

Amategeko mashya y’imisifurire mu Gikombe cy’Isi cya 2026

 

Igikombe cy’Isi cya 2026 kizabera muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Canada na Mexique, cyitezwemo imisifurire mishya yiganjemo ibihano by’amakosa yo gutinza umukino.

Harabura amezi atageze kuri ane, imikino ya nyuma y’Igikombe cy’Isi igatangira kubera muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Mexique na Canada, kuva tariki ya 11 Kamena kugeza 19 Nyakanga 2026.

Ni irushanwa rizaba ririmo amabwiriza mashya agenga imisifurire, yiyongera ku yari asanzweho ndetse n’ikoranabuhanga rimaze kwiganza cyane mu marushanwa akomeye y’umupira w’amaguru.

Mu mabwiriza mashya harimo ko umukinnyi uzajya usimbuzwa, azajya aba afite amasegonda 10 yo gusohoka mu kibuga, yayarenza mugenzi we ugiye kumusimbura agahita ategereza umunota umwe.

Umukinnyi uzajya uvunikira mu mukino hagati agasaba ko abaganga baza kumwitaho ari mu kibuga, azajya ahita asohoka mu gihe cy’umunota umwe ajye kuvurirwa hanze. Iri tegeko rishobora kwirengagizwa n’umusifuzi hagendewe ku bufasha umukinnyi akeneye guhabwa.

Umusifuzi nazajya yitegereza agasanga umukinnyi ari gutinza iminota mu gihe cyo kurengura cyangwa gutera umupira imbere, azajya atangira kubara amasegonda atanu amanuka.

Ayo masegonda narangira umukinnyi atarasubiza umupira mu kibuga, umusifuzi azajya atanga uburenganzira umupira urengurwe n’indi kipe, naho nibiba ari ugutinda gutera umupira imbere, hatangwe koruneri ku ikipe bihanganye.

Kuri iyi nshuro kandi ikoranabuhanga ry’amashusho [Video Assistance Referee- VAR] rizajya rikoreshwa mu kureba ikarita ya kabiri y’umuhondo bitandukanye n’uko ryarebaga umutuku gusa.

Iri koranabuhanga rizajya ryifashishwa harebwa uwarengeje umupira mu gihe cyo gutera koruneri, yemezwe cyangwa ikurweho hakurikijwe uko umusifuzi yabibonye.

Igikombe cy’Isi cya 2026 giheruka gutwara na Argentine mu 2022, ku nshuro ya mbere kizahatanirwa n’ibihugu 48, bitandukanye n’uko cyari gisanzwe gihatanirwa n’ibihugu 32.

02 mars 2026

RWANDA:Iburasirazuba: Mu mwaka umwe inzoga zitujuje ubuziranenge zahitanye abantu 22, abandi 300 barahuma


 Polisi y’u Rwanda yatangaje ko mu mwaka umwe mu Ntara y’Iburasirazuba inzoga zitujuje ubuziranenge zahitanye abantu 22, abandi 300 bagira ikibazo cyo guhuma.

Ibi byatangajwe ku wa 28 Gashyantare 2026 n’Umuyobozi wa Polisi y’u Rwanda mu Ntara y’Iburasirazuba, CSP Jean Bosco Rudasingwa ubwo yari yitabiriye Umuganda rusange muri iyi ntara.

Polisi yagaragaje uturere twa Bugesera na Rwamagana ari two twibasiwe n’iki kibazo cy’abicwa n’inzoga zitujuje ubuziranenge kuko abagera kuri 21 muri 22 bapfuye ari ho baturuka.

Yakomeje ivuga izo mpfu ndetse n’abantu bagize ikibazo cyo guhuma byatewe n’ikinyabutabire cya methanol gikoreshwa mu kwenga ibinyobwa bisembuye.

Iyo umuntu anyweye ikinyobwa kirimo ikinyabutabire cya methanol bishobora kumuteza urupfu, ubuhumyi, kwangirika kw’igifu, impyiko n’ibindi bice by’umubiri.

Umuyobozi wa Polisi y’u Rwanda mu Ntara y’Iburasirazuba, CSP Jean Bosco Rudasingwa, yasabye abaturage kwirinda izi nzoga kuko zishobora kubagiraho inguruka zikomeye zirimo no gupfa.

Ati “Niba hari ikintu gikomeje guteza inkeke, ni inzoga zitujuje ubuziranenge, hari abantu bakunze kuzinywa ariko batazi neza ingaruka mbi zazo kandi mu by’ukuri izi nzoga zangiza ubuzima mu buryo bukomeye cyane.”

“Mu turere twa Bugesera na Rwamagana hamaze gupfa abantu 21 bazira izi nzoga zitujuje ubuziranenge, ibi ni ibyerekana ko zikomeje kuba ikibazo gikomeye. Niyo mpamvu mbasaba ko dukwiriye kwamagana no kutemera ko izi nzoga zigira ubuzima bw’undi munyarwanda zitwara.”

Yakomeje avuga ko abo zitahitanye zabateye kugira ikibazo cy’ubuhumyi.

Ati “Hari abantu bamaze kugira ikibazo cy’ubuhumyi kandi batazongera kubona kubera kunywa inzoga zitujuje ubuziranenge ziba zashyizwemo ikinyabutabire cya methanol.”

Muri Gashyantare 2026 hakunze kumvikana impfu nyinshi z’abaturage bazize izo nzoga aho mu gice cya mbere cya Gashyantare 2026 mu gihugu hose izo nzoga zari zimaze guhitana abantu 28 mu gihe cy’iminsi 10.

Polisi y’u Rwanda yatangaje ko ku itariki 12 Gashyantare 2026 yari imaze gufata litiro zirenga 116.000 z’izo nzoga z’inkorano, ndetse ko yanafunze uruganda rumwe mu zazengaga rwihishwa rusanganywe uruhushya rwo kwenga izemewe.

28 février 2026

Amerika yagabye igitero simusiga kuri Iran, ibihugu by’inshuti bibigenderamo

 

Mu gitondo cyo kuri uyu wa 28 Gashyantare 2026, mu murwa mukuru wa Iran, Tehran no mu yindi mijyi ikomeye nka Isfahan, Karaj na Kermanshah humvikanye urusaku rwinshi rw’ibisasu.

Bidatinze, Minisitiri w’Ingabo wa Israel, Israel Katz, yatangako igisirikare cyabo cyatangije ibitero byiswe “Operation Roaring Lion” bigamije guca intege ubushobozi bwa Iran bwo gukora intwaro kirimbuzi no kurinda akaga kashoboraga kugwira abaturage babo.

Ni ibitero byahitanye n’abasivili nk’uko ibinyamakuru bitandukanye byo muri Iran byagiye bititangaza.

Abaheruka ni babiri biciwe mu ishuri riri mu burasirazuba bw’Umujyi wa Tehran. Aba biyongera ku bandi 51 baguye mu gitero cyagabwe ku Ishuri ribanza ry’abakobwa riri mu Mujyi wa Minab mu Ntara ya Hormozgan mu Majyepfo ya Iran.

Umuyobozi w’uyu mujyi, Mohammad Radmehr, yavuze ko muri iri shuri harimo abantu 170 ubwo ibitero byagabwaga ndetse bikizerwa ko bashobora kwiyongera.

Igitandukanye n’igitero cyabaye mu mwaka ushize, Perezida Donald Trump wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika yahise asohora itangazo mu buryo bw’amashusho afite iminota umunani, yemeza ko igihugu cyabo kiri kugaba ibitero bikomeye muri Iran, bigamije gusenya misile n’inganda zazo bishobora kwifashishwa mu guhungabanya umutekano w’Abanyamerika n’inshuti zabo z’i Burayi.

Ibitero Amerika yagabye muri Iran tariki ya 22 Kamena 2025 byari byiswe “Operation Midnight Hammer”, ibyo kuri uyu wa 28 Gashyantare byo byiswe “Operation Epic Fury”. Hari kwifashishwa ubwoko butandukanye bw’ibikoresho bya gisirikare birimo indege z’intambara ndetse n’ubwato bwa rutura biri mu bice bitandukanye byo mu Burasirazuba bwo Hagati.

Ibinyamakuru mpuzamahanga nka Al Jazeera, CNN na Associated Press, byatangaje amashusho n’amafoto agaragaza imyotsi myinshi izamuka mu kirere cy’i Tehran, hafi y’ibiro by’Umuyobozi w’Ikirenga wa Iran, Ayatollah Ali Khamenei, biri mu gace ka Jomhouri.

Nubwo bitaremezwa ko Khamenei yari ahari, amakuru avuga ko yimuriwe ahantu hizewe mbere y’uko ibitero bitangira.

Amasoko yo mu nzego z’umutekano za Israel avuga ko Operation Roaring Lion yari igamije kwica Ayatollah, Umugaba Mukuru w’ingabo za Iran, Sayyid Abdolrahim Mousavi, Perezida Masoud Pezeshkian, Umunyamabanga w’Inama y’igisirikare, Ali Shamkhani n’Umunyamabanga w’Inama y’Igihugu y’Umutekano, Ali Larijani, ariko nta makuru yemeza niba hari uwishwe cyangwa uwakomeretse.

Impuruza zumvikanye hirya no hino muri Israel nka Tel Aviv, bitewe n’uko Iran, ibinyujije mu mutwe w’ingabo zidasanzwe wa IRGC, yatangiye gusubiza yifashishije misile n’indege zitagira abapilote (drones).

Igisirikare cya Israel cyasabye abaturage kuguma hafi y’ahantu hizewe bashobora kwihishamo mu gihe ikirere cy’iki gihugu, Iran na Jordanie no mu bindi bihugu by’Abarabu cyahise gifungwa,

IRGC yagize iti “Mu rwego rwo gusubiza ubushotoranyi bw’umwanzi mubi kandi w’umunyabyaha kuri Repubulika ya Kisilamu ya Iran, icyiciro cya mbere cya misile n’ibitero bya drones byatangiye kwerekeza ku butaka bugenzurwa n’umwanzi.”

Kwinjira kwa Amerika muri iyi ntambara mu buryo bweruye ni icyemezo gikomeye cyane. CNN ivuga ko byabaye nyuma y’aho ibiganiro byo guhagarika gukora intwaro za kirimbuzi byaberaga i Genève mu Busuwisi kuva mu ntangiriro za Gashyantare 2026 bidatanze umusaruro.

Amerika ishinja Iran gukomeza gukora gutunganya Uranium nyinshi yayifasha gukora intwaro kirimbuzi.

Perezida Trump yavuze ko ubwo butegetsi [bwa Iran] budashobora kwemererwa gutunga intwaro za kirimbuzi na rimwe.

Amerika ivuga ko amakuru inzego z’ubutasi zabonye yemeza ko Iran yari yiteguye kugaba ibitero ku birindiro by’ingabo za Amerika biri mu kigobe (Persian Gulf), ahari ubwato bw’intambara butwara indege z’indwanyi burimo ‘USS Gerald R. Ford’.

Iyi ntambara ntiri kubera muri Iran no muri Israel gusa kuko amakuru aturuka muri Bahrein, aho Amerika ifite ingabo zirwanira mu mazi zahawe izina ‘5th Fleet’, haguye misile zaturutse muri Iran. Muri Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE) no muri Qatar naho humvikanye urusaku rw’ibisasu, bishoboke ko ari misile za Iran zarashwe ku birindiro bya Amerika.

Minisiteri y’Ingabo ya UAE yatangaje ko yapfubije misile zarashwe muri iki gihugu ziturutse muri Iran, icyakoze ko umuturage umwe yishwe n’ibimene byabyo.

Yagaragaje ko ubu ari ubushotoranyi bweruye, bwirengagiza itegeko mpuzamahanga, kandi ko ifite uburenganzira bwo kwirwanaho.

Yagize iti “Minisiteri ishimangira ko uku kugabwaho ibitero ari ukurenga ku busugire bw’igihugu n’amategeko mpuzamahanga mu buryo bugaragara, kandi ko iki gihugu gifite uburenganzira bwacyo bwose bwo gusubiza no gufata ingamba zose za ngombwa kugira ngo kirinde ubutaka bwacyo, abaturage n’abahatuye, mu buryo bwo kubungabunga ubusugire bwacyo, umutekano, ituze no kurinda inyungu zacyo n’ubushobozi bwacyo.”

Leta ya Qatar, Bahrain, UAE, Jordanie, Syria n’ibindi bihugu byo mu Burasirazuba bwo Hagati byafunze ikirere cyabyo mu gihe ibisasu bya Iran bikomeje kugwa muri bimwe muri byo. Ingendo za RwandAir zijya n’iziva i Doha na Dubai zahagaze kubera iyi mpamvu.

Abasesenguzi baganiriye na Al Jazeera bavuga ko iyi ntambara ishobora guhagarika ubucuruzi bw’ibikomoka kuri peteroli mu kigobe cya Hormuz, ibintu byatuma ibiciro byabyo bitumbagira ku Isi yose mu masaha make ari imbere.

Hormuz iri hagati ya Iran na Oman. Buri munsi, inyuzwamo utugunguru turi hagati ya miliyoni 16 na 21 tw’ibikomoka kuri peteroli, tungana na 20% by’inyuzwa ahandi hose ku Isi.

Ibihugu byo mu muryango mpuzamahanga w’ubucuruzi bwa peteroli (OPEC), birimo Iran, Arabie Saoudite, Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE), Kuwait na Iran, ni byo bikoresha cyane iyi nzira, byohereza ibikomoka kuri peteroli cyane cyane muri Aziya.

Ibihugu by’inshuti za Amerika na byo bikoresha iyi nzira mu bwikorezi bw’ibikomoka peteroli.

Perezida Trump ntiyagarukiye ku bitero bya gisirikare gusa, ahubwo yasabye abaturage ba Iran guhaguruka kugira ngo bakureho ubutegetsi bwabo.

Yagize ati "Ku baturage bakomeye ba Iran, ndababwira ko isaha yo kwibohora kwanyu yageze. Mwicare mu nzu, ntimusohoke, ariko uyu ni wo mwanya wanyu wo kwisubiza igihugu cyanyu."

Minisitiri w’Intebe wa Israel, Benjamin Netanyahu, yatangaje ko ibitero ibitero igihugu cyabo gihuriyemo na Amerika kizafasha abaturage ba Iran kwifatira ibyemezo, ibishimangira ko Abanya-Iran bashaka impinduka ku butegetsi bw’igihugu cyabo bashobora kubyuririraho, bakongera bakigaragambya.

Ibi bishimangira ko intego ya Amerika na Israel ubu ari uguhindura ubutegetsi bwa Iran, birenze guhagarika gahunda ya Iran yo gukora intwaro kirimbuzi na misile ishobora kuzifashisha mu guhungabanya umutekano w’abaturage babyo cyangwa se Abanyaburayi.

RWANDA:Minisitiri w’Intebe Dr Nsengiyumva yavuze ku izamurwa ry’imisanzu ya Mituweli

 

Minisitiri w’Intebe, Dr. Nsengiyumva Justin yasabye abaturage kumva ko Leta itazamuye imisanzu y’ubwisungane mu kwivuza gutyo gusa, ahubwo ko mu gusaranganya imikoreshereze y’amafaranga akenewe n’aho aturuka basanze ari ngombwa ko abaturage na bo bongera uruhare rwabo.

Ubwo butumwa yabugarutseho kuri uyu wa 28 Gashyantare 2026 ubwo yari yitabiriye umuganda rusange mu Mumujyi wa Kigali.

Wabereye mu Karere ka Kicukiro mu Murenge wa Gatenga mu Kagari ka Nyarurama aho abawitabiriye basibye banasana imiyoboro itwara amazi yari amaze iminsi yuzura akangiriza inzu z’abaturage.

Minisitiri w’Intebe yabwiye abaturage ko imisanzu ya Mituweli iherutse kuzamurwa bakwiye kuyumva nk’amahitamo akwiriye Leta yafashe mu rwego rwo kongera amikoro agenewe ibikorwa by’umwihariko ibijyanye n’urwego rw’ubuzima.

Ati “Mwumvise ko imisanzu ya Mituweli yiyongereye, hari n’ibiciro by’amashanyarazi noneho abantu bakibaza bati ariko ibi bitu ko biri kwiyongera cyane. Nagira ngo nk’ababyeyi muri hano mutekereze Leta nk’uko na we uba umeze mu rugo. Iyo wahembwe 100.000 Frw urabara uti ‘15.000 Frw ndabikoresha iki, 5.000 Frw mbikoreshe kiriya ariko hari n’umwana w’umukobwa ukeneye 25.000 Frw yo kwisukisha na musaza we akeneye amakaramu. Ufite ukuntu byose ubisaranganya utwo dufaranga duke ufite.”

Yasobanuye ko uko bafata ibyo byemezo by’imikoreshereze y’amafaranga mu rugo ari na ko Leta ibigenza kugira ngo hakorwe ikigirira akamaro Abanyarwanda.

Ati “Iyo ya mafaranga abaye make ubwira wa mukobwa uti ‘25.000 Frw ntabonetse fata 10.000 Frw’. Na Leta ni uko kuko iyo Minisitiri w’Intebe ari kumwe n’uw’Imari ni ibyo tuba turimo na ba minisitiri bavuga bati ‘nta mafaranga muhaye minisiteri zacu’ na ba meya na ba guverineri na bo ari uko. Iyo Leta ifashe icyemezo cyo kuzamura imisanzu kuriya ntiba iyobewe ko na mwe abaturage imifuka ituzuye, ariko mujye mwibaza muti ‘Leta yo irabigenza ite’.”

Aho yasobanuye ko imisanzu ya Mituweli yaherukaga kuzamurwa mu 2011 kandi ubushobozi bukenerwa bugenda burushaho kuzamuka ari byo byatumye yiyambaza abaturage kugira ngo ‘bajyanemo’ ibikenewe mu rwego rw’ubuzima bikomeze kuboneka.

Minisitiri w’Intebe Dr. Nsengiyumva kandi yasabye ubuyobozi bw’Umujyi wa Kigali kwita ku kubika imyanda mu buryo butandukanyije kuko iyo ababishinzwe baje kuyitwara basanze itabitswe kimwe bayinyanyagiza bigateza umunuko.

Ati “Ese ntitwafata umufuka umwe tukawushyiramo amacupa, undi impapuro undi ibindi bibora noneho abaza kubitwara bakaza kubitwara uko biri bitabaye ngombwa ko bajya kujagajaga iriya myanda. Uwo munuko rwose ukwiye kuvaho.”

Meya bw’Umujyi wa Kigali, Dusengiyumvwa Samuel yibukije abaturage ko uyu mwaka ibipimo bigaragaza ko uzagira imvura nyinshi abasaba kwirinda ibituma imiyoboro y’amazi n’imirwanyasuri biziba nko gutamo imyanda ndetse no kwita ku zindi ngamba zose zo kwirinda ingaruka zo kugwa kw’imvura.

26 février 2026

RWANDA: RNP yafunze umugore uherutse kugaragara mu ruhame akubita umugabo we


Ku itariki 21 Gashyantare 2026 ni bwo ku mbuga nkoranyambaga hakwirakwiye amashusho y’umugore wari wariye karungu akubita umugabo we inshyi.

Mu mashusho y’amasegonda 25 bigaragaza ko yafashwe nijoro, uwo mugore uba ahetse umwana agaragara yubahuka umugabo we bikomeye ndetse akamukubita inshyi eshatu ku matama n’umugeri ariko umugabo we agacisha make akamusaba ko yajya kuri moto bagataha.

Umuvugizi wa Polisi y’u Rwanda mu Mujyi wa Kigali, CIP Gahonzire Wellars yabwiye umunyamakuru ko iryo bara ryabereye mu Murenge wa Ndera ahazwi nko ku Mulindi mu Mujyi wa Kigali aho abo bari batuye ndetse ni na ho uwo mugore yafatiwe.

Yavuze ko uyu mugore yafashwe kuri uyu wa 25 Gashyantare 2026 afatirwa mu Kagari ka Cyaruzinge mu Mudugudu wa Mulindi ahita ajyanwa kuri Sitasiyo ya Polisi ya Ndera ndetse dosiye ye yatangiye gukorwa ngo ishyikirizwe Ubugenzacyaha.

CIP Gahonzire ati “Uriya mugore yarafashwe. Afungiye kuri Sitasiyo ya Polisi ya Ndera. Ntabwo yari yagerageje guhunga ariko asa n’uwari wihishe kuko atajyaga ku mugaragaro yakuwe hafi y’urugo rwe.”

Yakomeje avuga ko uwo mugore icyo yapfaga n’umugabo we ari amakimbirane yo mu muryango ashingiye ku mutungo w’urugo ariko agira inama abantu kwirinda amakosa yo kurwana kuko uretse no kuba ari ihohotera binagayitse.

Ati “Kurwana cyangwa gukora ibindi bikorwa nka biriya si cyo gisubizo kuko ntibyemewe. Kubona abantu b’ababyeyi barwanira mu ruhame kuriya ntibihuye n’umuco nyarwanda. Bashobora kugana inzego z’ubuyobozi zakabafasha baramutse bafite icyo bapfa. Turasaba abantu kwirinda amakimbirane.”

24 février 2026

RWANDA: U Rwanda rukeneye miliyari 5$ mu kubaka uruganda rw’ingufu za nucléaire

 

Umuyobozi Mukuru w’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ingufu za Atomike mu Rwanda, RAEB, Dr. Fidel Ndahayo yavuze ko mu Rwanda hakenewe arenga miliyari 5$ (arenga miliyari 7000 Frw) mu kubaka uruganda rw’ingufu za nucléaire rwitezweho kugira uruhare mu kongera amashanyarazi mu gihugu hose.

Ibi yabigarutseho ku wa 24 Gashyantare 2026, mu Nama yateguwe n’Iki kigo ayoboye ku bufatanye na Minisiteri y’Ubucuruzi n’Inganda hamwe na Komisiyo ya Loni ishinzwe Ubukungu muri Afurika (UNECA).

Iyi nama yari igamije kwerekana amahirwe ari mu kuzubaka uruganda rw’ingufu za zucléaire ndetse n’uruhare abikorera bakwiriye kugira muri ibi bikorwa.

Dr. Ndahayo, yavuze ko u Rwanda rwatangiye gahunda yo gukora umushinga wo kubaka uruganda rw’ingufu za nucléaire ruzajya rwifashishwa mu gutanga amashanyarazi mu gihugu hose.

Yasobanuye ko kubaka uru ruganda bisaba amafaranga menshi ari hagati ya miliyari 5$ na miliyari 6$, ndetse ko byaba ari igihombo gikomeye gutangira gushyira mu bikorwa ibijyanye no kubaka uru ruganda hatabayemo ubufatanye n’inzego z’abikorera.

Ati “Byaba ari igihombo igihugu gitangiye gushyira mu bikorwa kubaka uru ruganda tugasanga gukora imirimo yose ikenewe mu kurwubaka iri gukorwa n’abanyamahanga gusa.”

Yagaragaje ko inganda zo mu Rwanda zitange umusanzu mu kubaka uru ruganda rw’ingufu za ucléaire, hari ibyangombwa by’ubuziranenge ziba zigomba kuba zujuje ndetse ko binyuze muri iyi nama abayobozi babihagarariye bazabisobanukirwa neza kurushaho.

Umunyamabanga Uhoraho muri Minisiteri y’Ubucuruzi n’Inganda, Antoine Marie Kajangwe, yibukije abafite inganda bitabiriye iyi nama ko bakwiriye kugira uruhare mu ishyirwa mu bikorwa byo kubaka uru ruganda rw’ingufu za nucléaire kubera ko mu gihe rwakuzura ruzagira akamaro gakomeye mu gutuma bongera umusaruro wabo.

Ati “Uyu mushinga u Rwanda rufite wo gushyiraho uruganda uruganda rw’ingufu za nucléaire uzagira akamaro gakomeye ubucuruzi mukora cyane cyane ko inganda zanyu zikenera amashanyarazi menshi zirimo izikora sima, ibyuma, ibikoresho by’ubwubatsi ndetse n’ibindi.”

Biteganyijwe ko bitarenze 2030 u Rwanda ruzaba rufite uruganda rwa mbere ruri muri ubwo bwoko ndetse abakozi bagera kuri 230 uruganda ruba rukeneye ngo rutange umusaruro, bazaba babonetse mu 2028.

Ni uruganda rwubakwa ku buso buri hagati ya 15 na 50 hitaruye abaturage, ndetse nta byago ruteza kuko iyo rugize ikibazo ruhita ruzima aho gukomeza gushya ngo rukwirakwize imirasire yangiza ubuzima.

23 février 2026

Rwanda:Imirenge SACCO yose yamaze guhurizwa ku rwego rw’uturere


 Umuyobozi Mukuru ushinzwe Ubudahunganana bw’Urwego rw’Imari, Bernard Nsengiyumva, yatangaje ko Imirenge SACCO yose yamaze guhuzwa ku rwego rw’uturere, hakaba hakurikiyeho gahunda yo kubaka ikoranabuhanga rizajya rifasha abanyamuryango bazo.

Nsengiyumva yasobanuye ko kuri ubu hari SACCO z’uturere 30 nyuma y’uko imirenge SACCO yose ihujwe kandi ko igikurikira ari ugufasha abanyamuryango koroherezwa no kubona serivisi.

Yashimangiye kandi ko kuri ubu hari gushyirwa imbaraga mu kubaka ikoranabuhanga rizajya rifasha abanyamuryango ba za SACCO kubona serivisi mu buryo bwihuse.

Ati “Ubu abanyamuryango bamaze kwemererwa, gukoresha telefoni babitsa cyangwa babikuza. Ni igikorwa twakwishimira ko uyu munsi ntabwo ari ngombwa ko umunyamuryango ajya kuri sacco kubitsa cyangwa kubikuza, ubu yabikora akoresheje telefoni. Ni igikorwa rero kiri kugenda gikorwa. Ubu dufite SACCO z’uturere zimaze kujya muri iryo koranabuhanga zimaze kuba 14 mu gihugu hose.”

Yakomeje agira ati “Ni igikorwa kizakomeza nk’uko byemejwe mu Umushyikirano, ko kigomba kurangira bitarenze mu kwa Gatandatu uyu mwaka.”

Mu myanzuro 12 yashyizwe hanze ku wa 17 Gashyantare 2026, yafatiwe mu Nama y’Igihugu y’Umushyikirano, irimo ijyanye no kurushaho kunoza ingamba zo kuzamura ireme ry’uburezi, kunoza by’umwihariko imyigishirize y’indimi cyane cyane Icyongereza, gusobanurira abaturage serivisi bagenewe aho bazibona n’ibindi.

Muri iyo myanzuro, harimo n’uwo kwihutisha ibikorwa byo guhuza SACCO ku rwego rw’uturere no ku rwego rw’Igihugu.

Umurenge SACCO watangiye gukora mu 2008, ufasha abaturage batuye mu bice bitandukanye kwizigama no kuguza ku giciro gito hagamijwe kwiteza imbere.

Minisiteri y’Imari n’Igenamigambi igaragaza ko guhuza imirenge SACCOs ku rwego rw’uturere no kuyihuza muri banki imwe ku rwego rw’Igihugu bizafasha kongera umutungo no kunoza serivisi ziha abakiliya.

Biteganyijwe ko inyungu ku nguzanyo SACCOs zitanga zizava ku ijanisha rya 24% ku mwaka ziriho uyu munsi zigere hagati ya 2% na 14% ndetse izamaze guhuzwa zatangiye kubikora nko muri SACCO Intwali Gicumbi bageze kuri 18%.

Indi nyungu ni uko amafaranga Imirenge SACCOs yatangaga aziyongera arenge miliyoni 15 Frw yari ntarengwa ndetse kuri ubu SACCOs zamaze kwihuza hari aho inguzanyo zitanga imaze kurenga miliyoni 50 Frw.

22 février 2026

Rwanda:Ibigo bya mbere mu mikino y’amashuri bizajya byubakirwa ibibuga

 

Minisitiri wa Siporo, Nelly Mukazayire, yavuze ko batekereje ku buryo bahindura ibihembo bitangwa mu mikino ihuza amashuri mu Rwanda ku buryo ayitwaye neza azajya ahabwa ibirimo ibibuga naho abanyeshuri babaye aba mbere bagahabwa ibirimo imyambaro ya siporo.

Byagarutsweho mu biganiro Minisitiri Nelly Mukazayire yagiranye n’Abadepite bagize Komisiyo y’Uburezi, Ikoranabuhanga Umuco, Siporo n’Urubyiruko ku wa 19 Gashyantare 2026.

Yavuze ko basubiyemo ibijyanye n’ibihembo bitangwa mu mikino ihuza amashuri, bemeza ko bazajya batanga ibikora impinduka ku musaruro ushobora kuboneka muri iyi mikino.

Ati “Iby’ibihembo twarabirebye, twanabisubiyemo ariko ntabwo dushaka kujya mu bihembo by’amafaranga. Turashaka kujya mu bihembo bikora impinduka. Ni ukuvuga ngo nk’ishuri ryabaye irya mbere turihe ikibuga, turihe ibikoresho, turihe imyenda y’abana n’ibindi.”

Yongeyeho ati “Icyo twaganiriye ni uko guhera ubu niba ikigo cyabaye icya mbere muri Volleyball cyangwa Basketball, babe bazi ngo tuzakora ku buryo tubazamurira ikibuga, tubahe ibikoresho, tubahe imipira, ibintu nk’ibyo.”

Minisitiri Mukazayire yavuze kandi ko n’abakinnyi babaye aba mbere muri siporo z’abakina ku giti cyabo bazajya bahabwa ibikoresho birimo imyambaro ya siporo.

Ati “N’abana babaye aba mbere, umuhe igikapu cy’ishuri, ibikoresho bya siporo. Ni byo bihembo turi kureba. Dutekereza ko ari byo bizashishikariza abantu.”

Ubusanzwe ibigo byabaye ibya mbere mu mikino ihuza amashuri bihabwa ibikombe, imipira yo gukina [akenshi itangwa n’amashyirahamwe y’imikino] n’imidali.

Mu mpera za Mutarama uyu mwaka, Komisiyo ishinzwe Tekinike mu Ishyirahamwe ry’Imikino mu Mashuri (FRSS) yakoze umwiherero w’iminsi ibiri wo gukora isuzuma ry’uburyo imikino yari ihagaze mu gihembwe cya mbere.

Ni umwiherero kandi wari ugamije kureba ibyaranze uw’abana batarengeje imyaka 15 no gutegura uwo ku rwego rwa ‘Ligues’ uzaba muri Mata uyu mwaka.

08 février 2026

Rwanda:REG yateguje ibura ry’amashanyarazi mu turere twinshi


 Sosiyete y’u Rwanda ishinzwe ingufu REG yatangaje ko hirya no hino mu turere tw’igihugu hateganyijwe ibura ry’amashanyarazi hagati yo ku wa 9 na 17 Gashyantare 2026 kubera ibikorwa byo gusana imiyoboro.

Itangazo ryashyizwe hanze ku wa 7 Gashyantare binyuze ku mbuga nkoranyambaga za REG rigaragaza ibice byose bitazaburira umuriro rimwe ndetse ibikorwa byo gusana imiyoboro bikazagira ingaruka ku mirenge imwe n’imwe.

Iti “Hagamijwe kwagura no gusana imiyoboro y’amashanyarazi hirya no hino mu turere, hateganyijwe ibura ry’umuriro mu bice bimwe by’imirenge iri muri iri tangazo hagati y’itariki ya 9-17/02/2026. Abantu bose barasabwa kwitondera insinga z’amashanyarazi kuko umuriro ushobora kugaruka mbere y’isaha iteganyijwe.”

Ibura ry’amashanyarazi rimaze iminsi rigaragara mu bice bitandukanye by’igihugu ndetse mu bihe bishize REG yavugaga ko hari ibibazo biri mu miyoboro u Rwanda rusangiye n’ibindi bihugu.

Magingo aya ingo zifite amashanyarazi zibarirwa muri 85%, agakoreshwa n’ibindi bikorwa by’ubucuruzi birimo nk’inganda zirenga 1300.

01 février 2026

RWANDA:Abikorera beretswe uko ‘AI’ yabafasha kunoza ibyo bakora

 


Ihuriro rya ba rwiyemezamirimo nyarwanda ryitwa Afri-Global Cooperation Program ryasobanuriye ba rwiyemezamirimo na ba nyiri ibigo bito n’ibiciriritse uburyo ibyo bakora bigomba kujyanishwa n’ikoranabuhanga ry’ubwenge buhangano (AI).

Byavugiwe mu nama yateguwe na Afri-Global Cooperation Program yahurije hamwe ba rwiyemezamirimo bafite ubucuruzi buto n’ubuciriritse bugitangira, abayobozi mu nzego za Leta n’iz’abikorera abakiri ku ntebe y’ishuri n’abandi.

Ni inama yabereye i Kigali ku mugoroba w’itariki 30 Mutarama 2026 yavugaga ku buryo bwo gukora ubucuruzi buto n’ubuciriritse bwunguka kandi bujyanishijwe n’umuvuduko w’ikoranabuhanga rya AI.

Inama nk’iyi yaherukaga muri Mutarama umwaka ushize.

Umuyobozi Mukuru wa Afri-Global Cooperation Program, Nyarwaya Shyaka Michael, yagaragaje uburyo ubucuruzi buto n’ubuciriritse ari yo nkingi y’ubucuruzi bwose, agaragaza ko ari ingenzi cyane ko ba rwiyemezamirimo bato bajyanisha ibikorwa byabo na AI.

Ati “Uyu munsi amasosiyete arenga 70% ku Isi ari gukoresha AI kugira ngo yongere umusaruro, agabanye ikiguzi cyagendaga ku bintu runaka kandi abashe gukorana n’abandi bakoresha AI. Ubwenge buhangano buri gukoreshwa cyane kurusha mbere kandi ntibukiri ikintu gihenze cy’ibigo binini gusa ahubwo kiranakoreshwa ku bucuruzi buto n’ubuciriritse.”

Shyaka yavuze ko bijyanye n’icyerekezo Igihugu gifite cy’uko mu 2035, Umunyarwanda umwe azaba yinjiza amadolari 4.037 ku mwaka naho mu 2050 akazaba yinjiza amadolari 12.400 ku mwaka, bisaba gushora mu bumenyi n’ikoranabuhanga mu rubyiruko.

Yagaragaje ko mu Rwanda ijanisha rya 98% ry’ibigo by’ubucuruzi ari buto n’ubuciriritse, bitanga hafi 33% by’Umusaruro Mbumbe w’Igihugu (GDP).

Minisiteri y’Ikoranabuhanga na Inovasiyo iherutse kugaragaza ko AI ishobora kuzaba itanga 6% by’Umusaruro Mbumbe w’u Rwanda mu gihe kiri imbere.

Ni mu gihe imibare y’ikigo cyitwa International Data Corporation igaragaza ko AI izaba yinjiza hafi miliyari 20.000 z’Amadolari mu bukungu bw’Isi bitarenze mu 2030 ndetse izaba ifite uruhare rungana na 3,5% by’Umusaruro Mbumbe w’Isi (GDP).

Gatete Jules uri mu bashinze isosiyete yitwa BrainWave Technologies Rwanda ifasha ibigo guhuza ibyo bikora n’ikoranabuhanga, yavuze ko batangiye gukoresha AI kandi babona impinduka nziza.

Ati “Twatangiye dufasha abantu tubafungurira imbuga za internet bashyiraho ibyo bakora nko kuzicururizaho ariko nyuma tuza kongeramo na AI. Dufite uburyo ibigo bigitangira tubifungurira imbuga zihuza ibyo bakora byose noneho abazisura aho kugira ngo bashake kimwe kimwe bakagira uburyo bwa ‘chatbot’ bukoresha AI igahita ibaha ibisubizo mu buryo bwihuse.”

Cyusa Euzeb washinze sosiyete yitwa E-Booking ifasha mu gusaba amacumbi yo kuraramo muri hoteli na za ‘apartments’ binyuze mu ikoranabuhanga, yavuze ko batangiriye ku gufasha abantu kubona iyo serivisi kuri murandasi ariko ko ubu bagiye kongeramo AI.

Iyo AI avuga izajya ibasha gukora amasaha yose ku buryo umuntu ukeneye icumbi mu masaha ya nijoro abashinzwe kumwitaba badahari izajya ihita imusubiza ishingiye ku makuru ifite, noneho nibagaruka mu kazi bakomerezeho.

29 janvier 2026

Rwanda: Ni ubwa mbere mu mateka y'isi Airtel Rwanda ishyizeho gahunda yo kohereza amafaranga kuri MTN Rwanda ku buntu

Kuri iyi tariki ya 29/01/2026,Airtel Rwanda yashyizeho uburyo bwo kohereza amafaranga ku buntu ku mirongo yose yaba kohereza amafaranga kuri Airtel Rwanda cyangwa kuri MTN Rwanda ni ubuntu.Umuntu wese ufite amafaranga kuri airtel money kuyohereza ni ubuntu. Kohereza amafaranga ku buntu ava kuri airtel ni ugukanda *182*1*2# ugakurikiza amabwiriza. Kohereza amafaranga ava kuri Airtel ajya kuri Airtel ni ugukanda *182*1*1# ugakurikiza amabwiriza.

27 janvier 2026

RWANDA:Abafite ibinyabiziga batarakoresha ‘mutation’ bahawe ukwezi kumwe

Ikigo cy’Igihugu cy’Imisoro n’Amahoro (RRA) cyatangaje ko abantu batandukanye bafite ibinyabiziga bagomba gukora ihererekanya (mutation) bahawe ukwezi kumwe ko kuba babisabye ndetse babikorewe kandi ko nyuma y’icyo gihe bashobora kuzafatirwa ibihano birimo no gufatira ibinyabiziga byabo. Ibyo byavugiwe mu kiganiro RRA na Polisi y’Igihugu byagiranye n’itangazamakuru kuri uyu wa 27 Mutarama 2026. Ibyo bizakorwa binyuze mu bukangurambaga bwatangijwe ku itariki 26 Mutarama kugeza ku itariki 28 Gashyantare 2026. Buzakorwa ku bufatanye na Polisi y’Igihugu isanzwe ikurikirana umutekano wo mu muhanda. Izo nzego zombi zigaragaza ko hari ikibazo cy’abantu benshi batunze ibinyabiziga byari iby’abandi bantu harimo ababiguze abihawe nk’impano cyangwa ababibizunguye ariko ntibajya gukora ihererekanya ngo bijye mu mazina yabo. Ni mu gihe amateko ategenya ko mu gihe kitarenze iminsi umunani nyir’ikinyabiziga ahindutse, ihererekanya rigomba kuba ryakozwe. Komiseri wungirije ushinzwe abasora n’itumanaho muri RRA, Uwitonze Jean Paulin, yagaragaje ko hashyizwe ingufu mu uburyo icyo kigo cyari gisanzwe gifasha abantu gukora ihererekanya ku buryo muri uku kwezi abantu bose bazaba bafashijwe. Muri Kigali nk’ahantu hari 70% by’ibinyabiziga biri mu gihugu, ahakorerwaga ihererekanya ry’ibinyabiziga hari i Masaka gusa ariko ubu hiyongeyeho i Gikondo, kuri Canal Olympia i Rebero ndetse n’i Nyamirambo kuri Kigali Pelé Stadium. Iminsi yo gukora na yo yarongewe kuko mbere abashakaga izo serivisi bazihabwaga ku wa Kabiri no ku wa Kane gusa ariko ubu biri gukorwa iminsi yose uretse ku Cyumweru ndetse abakozi babikoraga bakubwe inshuro 10. Ahandi mu ntara naho bizajya bikorwa umunsi yose ukuyemo ku Cyumweru. Uwitonze yavuze ko kugeza ubu hari abantu barenga ibihumbi 16 bamaze gusaba gukorerwa ‘mutation’ muri abo ibihumbi bitatu nta mbogamizi bafite bazahita bahabwa iyo serivisi mu gihe abandi ibihumbi 10 harimo ibibazo byo kubanza gukemura. Yavuze ko nta kibazo na kimwe cyatuma uwatse iyo serivisi birangira atayihawe ku buryo nta rwitwazo rwatuma umuntu agera aho afatirwa ibihano. Ati “Abo twasuzumye twasangaga bagiye bafite impamvu zihariye zituma ihererekanya ritinda ubu twamaze kubaha umurongo ku buryo abafite ibisa na byo tuzabafasha gutyo. Ikizaza cyihariye na cyo tuzagisuzuma. Nta nzitizi yakabaye yatuma umuntu ataza kwandukuza ikinyabiziga.” Aho yasobanuye ko imbogamizi zirimo nko kuba umwe mu bashaka gukora ihererekanya avuga ko uwo baguze yamubuze, uwaguze n’umuntu akitaba Imana cyangwa akajya mu mahanga n’ibindi byose byahawe umurongo kuko RRA izajya ihabwa amakuru ikabyikurikiranira mu gihe runaka nyuma ikaguha iyo serivisi. Kugeza ubu abashaka gukora ihererekanya babanza kubisaba mu buryo bw’ikoranabuhanga bagahabwa umunsi ndetse kuri moto hishyurwa 30.000 Frw mu gihe imodoka ari 60.000 Frw. Ayo mafaranga yishyurwa hashingiwe ku bwumvikane bw’impande zombi haba kuyafatanya cyangwa akishyurwa n’uruhande rumwe. Ikindi ni uko ihererekanya ry’ikinyabiziga rikorwa habanje kurebwa niba nta kirarane cy’umusoro gifite kuko mu bihererekanywa ideni ritarimo. Ibibazo biterwa no kudakora ihererekanya ry’ibinyabiziga ahanini biba mu muhanda kuko usanga ikinyabiziga kicyanditse mu mazina y’uwari nyiracyo mbere, ugitwara uyu munsi yajya akora amakosa ndetse n’amande aciwe bikabarwa kuri uwo wundi. Umuvugizi wa Polisi y’Igihugu, ACP Rutikanga, yavuze ko kimwe mu bigora urwo rwego mu gukurikirana abanyuranyije n’amategeko y’umuhanda ari ugusanga utwaye ikinyabiziga atari we cyanditseho. Ati “Ibinyabiziga tubifatira mu makosa noneho mu gukurikirana tugasanga harimo no kuba batarakoze ihererekanya. Usanga nka moto yafashwe umuntu wari uyitwaye ari uwa gatanu kandi nta hererekanya ryakozwe kuri abo bantu bose.” “Icyo gihe kujya gukurikirana ngo tugere kuri uwo muntu wa mbere tumenye uwo turyoza amakosa biratugora. Usanga hari n’abatubwira ko bakira ubutumwa bubamenyesha amakosa bakoze mu muhanda cyangwa amande kandi ikinyabiziga barakigurishije ariko bataraheherekanyije.” ACP Rutikanga yongeyeho ko nubwo gutwara ikinyabiziga kitahereranyijwe atari byo biteza impanuka, hari bamwe babyuririraho kuko bazi ko bitabanditseho noneho bakora impanuka bagahita biruka bikazagorana kubakurikirana.

25 janvier 2026

RWANDA: Mu Rwanda hagiye gufungurwa kaminuza yigisha ururimi rw’amarenga

Mu mwaka w’amashuri uzatangira muri Nzeri, mu Rwanda hazatangira kwigishwa amasomo yo ku rwego rwa Kaminuza y’Ururimi rw’Amarenga azaba agenewe abazigisha abandi n’abazakora ivugabutumwa. Ibyo byatangajwe ku wa 24 Mutarama 2026 ubwo hatangwaga inyubako izakoreramo ishuri rya Africa Deaf Christian College riri mu Karere ka Bugesera mu Murenge wa Gashora. Ni ishuri rizakira abanyeshuri bafite ubumuga n’abatabufite. Ubu riri gushaka ibyangombwa bitangwa n’Inama y’Amashuri Makuru na Kaminuza ngo rizatangire kwigisha mu cyiciro cya kabiri cya kaminuza (Bachelor) ku barangije amashuri yisumbuye ariko n’abandi basanzwe barize andi masomo ya kaminuza. Umuyobozi w’Inama y’Igihugu y’Abantu bafite Ubumuga (NCPD), Ndayisaba Emmanuel, yatangaje ko iryo shuri ari igisubizo ku burezi bw’abafite ubumuga burimo kutumva no kutavuga kuko hari hakiri icyuho kinini mu mashuri. Ati “Twasanze mu bafite ubumuga dufite muri kaminuza abafite ubwo kutumva no kutavuga ari bake cyane. Usanga muri kaminuza abafite ubumuga bw’ingingo n’abafite ubumuga bwo kutabona biga nta kibazo ariko icyo cyiciro kindi kigasigara. Iri shuri rizadufasha kugira umubare uhagije w’abafite ubumuga bwo kutumva no kutavuga n’ubwo n’ibindi byiciro bizazamo.” Ndayisaba yasabye abashinze iryo shuri gutekereza no ku masomo y’igihe gito yo kwigisha amarenga ku buryo nk’abakozi bajya biga kugira ngo amarenga abe itumanaho rizwi na benshi kuko usanga abafite ubumuga bakigorwa no gutumanaho n’abandi. Umuyobozi w’Umuryango wa Gikirisitu witwa Deaf Action Ministry Rwanda wubatse iryo shuri, Kayigi Omar, yavuze ko igitekerezo cyaturutse ku kubona ko ubushobozi bw’abafite ubumuga ariko bakabura uko babukoresha bitewe n’ikibazo cy’itumanaho. Ati “Hari icyuho cy’uko abafite ubumuga batigirira icyizere kandi bashoboye bitewe no kutagira ubumenyi. Nta kindi cyari kubikemura uretse gushaka abarimu bazabigisha kandi mu buryo buhuye n’ubumuga bafite.” “Ikindi cyari gihari cyari ahantu ho kubyigira mu buryo bufatika, kinyamwuga kandi no mu bihugu duturanye icyo kibazo kirahari biragoye kubona ahantu bigisha abasemuzi b’amarenga.” Dr. Mukarwego Betty wigisha muri Kaminuza y’u Rwanda, afite ubumuga bwo kutabona. Yavuze ko iryo shuri rizakuraho imbogamizi y’abarimu b’abafite ubumuga ndetse ritange n’umusanzu mu karere kuko nta handi riri. Nyiraminani Marie Goretti wavutse afite ubumuga bwo kutumva no kutavuga yabwiye RBA ko ahura n’imbogamizi ikomeye yo kwaka serivisi kuko agereranyije, abatarenga 2% ari bo bashobora kuvugana mu marenga ku buryo kuba ubwo bumenyi bugiye kugera kuri benshi ari ingenzi cyane. Imibare yo mu 2022 igaragaza ko Abanyarwanda 391.775 bangana na 3,4% by’abafite kuva ku myaka itanu kuzamura bafite ubumuga. Muri Kamena 2025, NCPD yagaragaje ko 64,2% by’abana bafite ubumuga ari bo bonyine biga mu gihe abandi 35,8% bangana n’abana 17.302 batiga ku mpamvu zitandukanye.

RWANDA:MINEDUC igiye gutangiza uburyo bushya bwo kwigisha abana bari barataye amashuri

Minisiteri y’Uburezi (MINEDUC) yatangaje ko igiye gutangiza uburyo abana bamaze igihe bataye ishuri bajya bagira gahunda yihariye bigamo kuko gutangirira mu mwaka bari bagezemo kandi bamwe barakuze cyane bibagora kwigana na barumuna babo. Ni uburyo bushya buzatangirana n’umwaka utaha w’amashuri muri Nzeri uyu 2026. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Uburezi, Irere Claudette yabwiye RBA ko bakoze isesengura basanga gusubiza abana mu ishuri ari kimwe ariko no kugira ngo barigumemo ari ikindi. Icyakoze yavuze ko mu rugendo rwo kuribasubizamo hari intambwe ikomeye bamaze gutera kuko basigaye babamenya bose. Ati “Kuba tubazi bose ubu ni umukoro wa mbere ukomeye kuko mbere twamenyaga abataye ishuri bitinze. Iyo wabamenye ubu kubagarura biroroha ariko iyo bageze mu ishuri ikibazo gikomeye ni ukubagumana. Twabonye ko umwana uta ishuri akenshi aba yarasibye kenshi akageraho akarita.” Irere yagaragaje ko ikindi babonye ari uko mu bana bataye ishuri bagaruriwemo basanze harimo umubare munini w’abamaze imyaka myinshi ku buryo gusubira mu myaka barimo biba ikibazo. Ati “Hari abo twasanze barengeje imyaka kandi ni umubare munini. Usanga umwana yataye ishuri yari ageze mu mwaka wa kabiri [w’amashuri yisumbuye] noneho twajya kumugarura tugasanga ari mu myaka 15 cyangwa 18. Uwo muntu kumwicaza n’umwana wo mu wa kabiri ntabwo ari bubyemere. Ibyo byatwigishije ko uburyo dukoreramo nka MINEDUC bidashobora kwakira aba banyeshuri.” Irere yasobanuye ko ari yo mpamvu hagiye gukorwa uburyo bwihariye bwo kwigisha abo bana kugira ngo badasigara cyangwa bakongera kuva mu ishuri bitewe no kwanga kwigana na barumuna babo. Yongeyeho ko muri uwo mujyo wo kwigisha mu buryo ntawe usigaye ari yo mpamvu abana biga mu cyiciro cya mbere cy’amashuri abanza basigaye bagabanywamo ibice bimwe bakiga mu gitondo abandi nimugoroba kugira ngo babe bake mu ishuri. Ibyo kandi bijyana na gahunda nzahurabushobozi zo mu biruhuko no mu mpera z’icyumweru zo gufasha abanyeshuri badasobanukiwe neza ngo bajyane n’abandi. Imibare yo mu myaka ibiri ishize igaragaza ko mu gihugu hose habarurwa abana bataye ishuri barenga ibihumbi 189 muri bo abarenga ibihumbi 71 bakaba bamaze kurigarurwamo mu myaka ibiri. Umushinga Minisiteri y’Uburezi ihuriyeho n’abandi bafatanyabikorwa witwa ‘Zero Out of School: Abana bose bige’ uteganya ko mu myaka itatu usigaje abo bana basigaye bose bagomba kuba basubijwe mu ishuri.